Kako je otišlo ljeto?

Ova priča slikovito opisuje smjenu dva godišnja doba,a to su odlazak ljeta i dolazak jeseni.
Prvi znaci da ljeto odlazi,a koji se spominju u priči su:
-kasnija jutra
-rosa koja se duže zadržava na travi,
-zelena polja kukuruza,koja dobivajusivu boju,
-šume počinju rumenjeti i žutjeti,
-čak i gačci kao da govore da ljeto odlazi.
Ne da se ljeto,bori se,želi da ostane,ali svakim danom,jutra i noći postaju hladniji.
Rosa se sve više zadržava na travi i blista čak i poslije izlaska sunca.
I posljednji makovi uvenuše,a samo se još bundeve zlate na poljima kukuruza.
Polako i neprimjetno ode još jedno ljeto.
Više se ne opire i ne osvrće,nego polako nestaje prema plavim prostranstvima,osunčanim srebrnom stazom.
Dobrodošla zlatna i rumena jeseni,ja sad zaista odlazim.

Krijesnica

Šššššš.......
Pst...Tiho,imam nešto da vam kažem.
Ali to je tajna.
Nikome ne smijete reći.
Večeras sam ulovila krijesnicu u staklenku.
Želim je zadržati.
Želim da mi osvjetljava put kao i sobu, dok ja spavam u mraku.
Nazvat ću je Nur.
Da li vi znate čuvati tajnu?
Nadam se da znate i da me nećete odati.
Ako moji roditelji doznaju neće mi dati da je zadržim.
Zato tiho.
Ššššš......

Šaljiva Poezija

Htjedoh ovdje,nešto da pišem,

Kako živim i slobodno dišem.

Htjela sam ovdje,još nešto reći,

Ali mi pita izgori u peći

.

I tako me sada panika hvata,

Gledam,kad će gosti na vrata

Srećom,imam još i čorbu neku,

Od začina silnih,ima da im suze teku.

I pitam se tako, da li će moja poezija proći,

Gosti su ipak,javili da neće doći.

Odahnula pravo,ja sam zbog tih vijesti,

Rekli su, doći čemo opet, al uz obavijesti.

Eto.to vam je moja kratka priča,

Odoh sada da pravim, puno medenih kolačića.

Pisaću vam još, na neke teme nove ,

A do tad vam želim, mirne i lake snove.

Princeza Na Zrnu Graška

Bio jednom jedan princ,koji je gorio od želje da se oženi nekom princezom,ali pravom pravcatom princezom.
Tako je on krenuo u bijeli svijet i tražio svoju princezu,ali svaki put bi mu nešto zasmetalo.
Uvijek bi se našlo nešto kako ne treba.Tako se naš princ,poslije dugog i uzbuđenog traganja,tužan vratio kući,
Jedne večeri  se dogodi strašna nepogoda.
Grmjelo je i sijevalo sa svih strana.Kiša je lila kao iz kabla.
I upravo tada se začu kako neko lupa na dvorskoj kapiji,te stari kralj izađe da otvori.
Kralj izađe pred kapiju,kad pred njim stoji neka djevojka.
Ona mu reče da je prava pravcata princeza.
-Brzo ćemo mi to vidjeti!
Pomisli u sebi stara kraljica,ali ništa ne reče,nego ode u spavaonicu,smače svu posteljinu i na dno ležaja stavi zrno graška.
Zatim stavi dvanaest dušeka,poslaga ih na grašak,a onda na njih navali još dvanaest perina od mekih.guščijih pahuljica.
To je sada bila postelja na kojoj je te noći trebalo da prespava mlada princeza.
Ujutro je upitaše kako je spavala.
-Oh užasno.grozno!
Žalila se princeza.
-Gotovo čitavu noć oka nisam sklopila!Sam bog zna šta je to bilo u mojoj postelji.Ležala sam na nečemu tako tvrdom da mi je čitavo tijelo prekriveno modricama!
Tada se oni uvjeriše da je ona zaista prava,pravcata princeza,kad je kroz dvanaest dušeka i dvanaest perina,osjetila ono zrno graška.I princ je uze za ženu,jer je znao da je naišao na pravu pravcatu princezu.

Pusto Ostrvo

Posljednje čega se sjećam, bila je bura,kao i talasi uzburkanog mora koji su me nosili tamo, vamo.
Probudila sam se razmišljajući o tome šta se dogodilo.
Pogledala sam oko sebe i ostala zaprepaštena.
Nalazila sam se na nekom pustom ostrvu,bez hrane ,vode pa čak i bez odjeće,jer je na meni bilo sve poderano i mokro.
Počela sam paničiti ,zvati u pomoć,ali uzalud, bila sam sama i prepustena sebi.
Još je bio dan i pošto sam počela osjećati glad,ustala sam obrisala suze i krenula u obilazak ostva, u nadi da ću pronaći nesto za jelo i piće.
Priznajem da me bilo strah,strah od nepoznatog mjesta i mogućnosti da ću sresti neke životinje, koje bi me napale.
Skupila sam hrabrost i krenula.
Ostrvo je bilo malo i ja sam prvo obišla cijeli krug plažom.bojeći se da uđem u šumu.
ali nisam imala kud, žeđ je bila toliko jaka, da sam morala tražiti nešto čime bi je ugasila.
Srećom čim sam ušla u šumu,čula sam cvrkut ptica,pa sam pomislila kako ovo ostrvo ima izvor vode, jer su i ptice tu.
I bila sam u pravu,našla sam izvor čiste i hladne vode koja je izvirala iz neke stijene.
Tako sam ugasila žeđ,a onda sam krenula u potragu za hranom,pa sam pronašla banane i ananas.
Bilo je i kokosa,ali toliko je bio tvrd da ga nisam mogla otvoriti.
Onda sam počela da skupljam grane i da sebi pravim sklonište,jer mi je počelo biti hladno.
Našla sam mjesto gdje ću sebi napraviti sklonište,ali padao je mrak i sve je bilo hladnije,trebala mi je vatra ili neki pokrivač.
Ali onda odjednom nešto jako zazvoni.
Zvonilo je toliko jako da mi je zaglušilo uši.
To je bio moj alarm koji me budi za školu.
Sve je bio samo san.

Nepravedna Optužba

Prije dva dana sam se u kući igrao video igrica.
U kući je bila i moja mlađa sestra,dok je mama nešto pospremala po kuhinji.
Moja sestra je uzela svoju svesku i nešto crtala sa flomasterima.
Ja sam počeo da vičem na nju ,da ostavi moje flomastere i da ih ne troši ,zato što meni trebaju za školu.
Sestra je govorila sva uplakana da su to njeni flomasteri,ali ja sam je uporno optuživao da je uzela moje. Našu prepirku,prekinula je mama.
Ona je bolje pogledala i objasnila mi da to jesu sestrini flomasteri i da sam ja pogriješio što sam je optužio.
Mama je tješila uplakanu sestru,a meni je bilo žao što sam vikao na nju bez opravdanog razloga.
Prišao sam joj i obrisao njene suze,a ona se samo nasmijala i zagrlila me.
Shvatio sam da uvijek trebamo dobro razmisliti, prije nego što nekoga optužimo i da moramo misliti na tuđa osjećanja.

Eno Ide Bubamara

Jednoga dana,dok sam se igrala u dvorištu,na dlan mi sleti bubamara.
Bila je crvene boje,sa crnim tačkama na krilima.
Dok sam je posmatrala,ona raširi krila,spremajući se da poleti pozivajući i mene sa sobom.
Ja sam izgovorila čarobne riječi:"Bubamaro,bubamaro,pokaži mi put!"
I tako je putovanje počelo.
Letjela sam u visine i divila se svemu.
Sve je bilo šareno i malo.
Vidjela sam sela i grad Travnik,Plavu vodu i ljude koji su bili poput mravi.
Zatim smo letjeli  iznad Vlašića.
Gledala sam šume i livade pune raznog cvijeća.
Odlučile smo da se odmorimo na livadi,a ja sam usput ubrala buket mirisnog cvijeća za mamu.
Dan se bližio kraju pa smo krenule kući.
 Kada smo došle kući,dala sam majci cvijeće,a ona je bila presretna.
Bilo je to jedno uzbudljivo,zamišljeno putovanje.